A paranoid schizophrenic walks into a bar...

Wubba Lubba Dub-Dub

07.04.2017.

Lone Wolf

Nismo za sve stvoreni definitivno.
Postoji ono što se zove sudbina. Svakom je predodređena koliko god se ti sizifovski naprezao da nešta promijeniš činjenica je da postoje stvari van naše kontrole. Jednostavno mora tako biti. Što prije okreneš glavu u drugom smjeru gdje možeš nešta uraditi to bolje.
Ja bar nisam nikad do sada odustao od nečega u životu koliko god mi se isti ili ja sam sebi posrao na glavu. Probaj opet i opet i opet i milion puta opet dok kvantitet preraste u kvalitet.
Postojale su cca. 3 stvari oko kojih se ja godinama lomim da se uhvatim zelene grane jer eto mislio sam da bi mi svanulo generalno u životu 1/3 od toga da ubodem. Kako se ova priča razvija očito je ne da je 0/3 nego -1/3.
Zadnjih desetak dana po gruboj procjeni mene su u te tri stavke psihički izmasakrirali da ja tih desetak dana sjedim i buljim u pod. Imam ja prenosa raznoraznih i slikovitih ali da sjedim katatoničan i buljim u pod je novi level moje psihe.
Ono što sam ja uradio je da sam te tri stavke prekrižio iz života recimo zauvijek da moje buljenje u pod ne preraste u sastavni dio mog života. Sva preostala energija, bez živaca jer njih nema, ide u sopstvenu guzicu. Figurativno.
Nije ovo jedna od onih maloljetnih "novi/nova ja" dijareja nego ne mogu više brate mili. Nemam više tih godina, ni živaca, ni uslova, ma nemam ba ja ništa. Nema za šta pas da me ujede. Ovoliko materijala se skrckalo u mene i još ništa. Tabula rasa.
Nisam sebe sredio što je, za normalno ljudsko biće mojih godina, ponižavajuće i neću sebe da perem nizašta. Ja sam rezultat svojih (ne)djela.
Svetog trojstva se odričem jer moram da spasim sebe. Moram. Ja mrzim moranje ali postoji razlog što se moranje zove moranje. Alternativa moranju je znamo svi šta a ta mi opcija nikad nije bila privlačnija kao sad. Skontaj sad kakva se koplja meni lome u glavi sad ali nejse. Mislim da bi mi bilo nešta da je drugačije tj. normalnije.
Na kraju krajeva mogu se ja ovdje šprdati sa drugima, sa sobom, nasmijavati raju, valjati gluposti na kraju i ja sam živo biće. Imam i ja srce i dušu ili sam imao nekad ne znam ni ja sam više.
U najgorem slučaju niko nije gladan ostao jelda?

A paranoid schizophrenic walks into a bar...
<< 04/2017 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

Zar iko klika ovo?

...
Is it the scars? Do you wanna know how I got them? Come here. Hey! Look at me. So I had a wife, beautiful, like you, who tells me I worry too much. Who tells me I ought to smile more. Who gambles and gets in deep with the sharks... look at me! One day, they carve her face. And we have no money for surgeries. She can't take it. I just want to see her smile again! I just want her to know that I don't care about the scars. So... I stick a razor in my mouth and do this...to myself. And you know what? She can't stand the sight of me! She leaves. Now I see the funny side. Now I'm always smiling!

MOJI FAVORITI
Doskočice - Quips
Florence
Nabuloze
Idiot
Murder Ballads
Let Your Mind Run Wild
Osećanja. O. Sećanja.
Hey, hey, my, my R'n'R can never die
ein jeder engel ist schrecklich
Laprdam_sta_stignem
Nemo et nihil
Teren je težak Sudija te krade Igraš kao autsajd
Go Ask
A dao si mi riječ, zakletvu i obećanje ..
Blog before time
kamilica
Undisclosed desires
Noćni program
Sutra ujutru pojedi mi snove.
Postapokalipto
Izgubljena u sadasnjosti
Retour
Diary of a weirdo
Raznosiš mi blato po kući
.
ma dobro je, haj
Come undone
1108
Priče s igrališta
Sunshine mixed with a little hurricane
Zovem se Crvena
E moje blonde, sve ste anakonde.
Pokušaj oslobađanja
Vangellis
pametna i luda.
U urbanoj sahari života
Prosjek.
tvoj sam čovjek oduvijek
Superpenzioner
Slike iz polja
Potraži me.. ♥
Ludim, dakle postojim
All that chit chat is gonna get ya hurt..
Malecka, ponoć zvecka.
Nemir skitnice
Osećaji...
Kuda ideš kada odeš?
Tragovi u snijegu
Rahat No More
Gillian Dempsey
više...

BROJAČ POSJETA
201791

Powered by Blogger.ba